Duhovna i društvena dimenzija džume-namaza

Datum objave: 01 Apr 2021
Vijesti

mr. Nusret-ef. Abdibegović

Muftija banjalučki

I

Uzvišeni veli

„O vjernici, kada se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da namaz obavite; to vam je bolje neka znate.“ (9)

„A kada namaz obavite, onda se po zemlji razišite i Allahove blagodati tražite, i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite.“ (10)

„Ali kada oni (neki) kakvu robu trgovačku ili veselje ugledaju, pohrle mu i tebe ostave samog da stojiš. Reci, „ono što je kod Allaha bolje je od veselja i od trgovine. A Allah najbolju opskrbu daje.“ (11)

II

Ovo su posljednji ajeti šezdeset i druge kur'anske sure koja se zove el-Džumua. Ajeti iz spomenute sure motiviraju vjernika na spominjanje i veličanje Allaha, te ukazuju na potrebu realiziranja svakodnevnih životnih potreba, kako za pojedinca, tako i za društvenu zajednicu općenito. Također, ajeti nas inspirišu na strpljivost u podnošenju životnih izazova, te izgradnju ljudskih duša kroz generacije, sa ciljem formiranja džemata, koji će biti spreman ponijeti emanet vjere, sačuvati ukazano povjerenje, kao i implementirati učenje islama unutar samog džemata shodno potrebama vremena a po uzoru na prve generacije.

Ovi ajeti i veći broj hadisa eksplicitno propisuju, naređuju, obavljanje sedmičnog, zajedničkog ibadeta. Taj ibadet se obavlja petkom u podnevsko vrijeme i zove se džuma-namaz. On je farz, prvostepena dužnost svakom pametnom, punoljetnom, zdravom i slobodnom muslimanu, koji nije musafir. Obzirom da se džuma-namaz obavlja u petak, važno je podsjetiti da je petak najodabraniji dan u kome se sunce rađa „na taj dan je rođen Adem a.s., na taj dan je nastanjen u nebeski džennet, na taj dan je nastanjen na zemlju i na taj dan će biti suđenje ljudima za njihova djela i postupke“ . (Muslim) Petak je dan dove i salavata na božijeg poslanika Muhammeda a.s. (Bejheki). Na taj dan je lijepo učiti suru Kehf (Hakim) i klanjati dva rekata prije džume-namaza. U vjerodostojnim predajama se navodi, da u petak od boravka imama na mimberu pa do predaje selame na lijevu stranu, postoji trenutak kada se dova prima, odnosno kada se dova ne odbija ( Buharija).

Prenosi se također da dok imam drži hutbu, meleki, koji bilježe kada i ko dolazi na džumu, zatvore, preklope svoje listove i slušaju hutbu.

U predajama se također prenosi, da je pohvalno što ranije dolazit na džumu-namaz. Tako se kaže da onaj koji dođe prvi, kao da je devu kurbanom učinio, a poslije njega, kao da je ovna kurban učinio, a poslije njega, kao da je kokoš kurban učinio, a posljednji ko dođe kao da je jaje za kurban žrtvovao ( Buharija, Muslim)

III

Džuma-namaz je zajednički namaz i nije valjano njegovo obavljanje osim u džematu i s odobrenjem (dekretom) u našem slučaju Islamske zajednice. To je organizovana vrsta ibadeta, shodno islamskom načinu priprema za ovaj i budući svijet. U takvoj organizaciji džemata i obavljanju organizovanog ibadeta, kao što je džuma-namaz, oslikava se jedinstvo Ummeta i snaga džemata. Znanjem o važnosti i značaju džume-namaza, postiže se smisao islamskog vjerovanja i kolektivnog djelovanja.

Kao sedmični skup, džumu-namaz, treba promatrati iz više uglova i sa više aspekata.

Prvi aspekt je individualni, pojedinačni pristup koji nas upućuje na potvrdu osobne zrelosti, odgovornosti, te ukazuje na snagu vjere i ubjeđenja. Naravno, pristup zavisi od svakog ponaosob.

Drugi aspekt je obostrano povezivanje i komunikacija. Povezivanje pojedinca sa zajednicom i zajednice sa pojedincem, bio mlađi ili stariji, muško ili žensko, učen ili neuk, bogat ili siromašan, sve sa ciljem služenja Allahu. Sretna komunikacija se manifestuje, od pojedinačne slobode i zajedničkog sastajanja, od decentralizacije do centralizacije, sve u cilju afirmacije istine.

Treći aspekt nam kazuje ili bolje rečeno ukazuje na društveni značaj, postignuti nivo i dostignuti stepen jedinstva organizacije svakog džemata. Odnosno, prepoznaje li se u njemu taj integrativni amalgam, koji kur'anski tekst oslovljava užetom. Kur'ansku metaforu „uže“ treba razumjeti kao skup niti koje jačaju uže, odnosno skup vjernika koji osnažuju i jačaju svoj džemat.

Četvrti aspekt džume-namaz predstavlja i simbolizira aktivnosti Ummeta. Tako džumu obavljaju različiti narodi u različitim vremenskim zonama i na različitim kontinentima. Džemat Ummeta svjedoči i odražava kontinuitet i neprekinutu nit uspostave i održavanja jedinstva. Na džemat džume-namaza, pored ibadeta treba gledati kao na edukacijski institut Ummeta i sedmično aktueliziranje pitanja od općeg interesa za društvo i Ummet. Radi toga je sloboda pristupa, svakom vjerniku na džumi jedan od uvjeta ispravnosti džume-namaza.

Tek kroz ove i druge aspekte možemo svestranije sagledati i jasnije razumjeti, zašto je islam vjera individualnog vjerovanja i kolektivnog djelovanja. Vjeru treba razumjeti kao lični čin, izbor, opredjeljenje svakog pojedinca a organizacija u vjeri je zajednički poduhvat, kolektivna potreba i odgovornost. Kroz ta dva pristupa, vjeru i organizaciju, postiže se stil života, zasnovan na postulatu istine i traženju spasa.

Zbog toga je vjera rezultat unutarnjeg zrenja, potrebe i meditacije a organizacija je rezultat društvene svijesti čovjeka i ljudske zajednice, općenito. Iz ove vrste saznanja, kao i drugih, proističe svijest o čuvanju i jačanju džemata naše zajednice.

IV

U praćenju i proučavanju kur'anskog teksta o džumi-namazu, vrijedno je zapaziti kontekst mjesta i raspored sure Džuma u Kur'anu. Njoj prethodi sure Es-Saff u kojoj se vjernicima primarno govori, kazuje, da je islam Božija vjera, Riječ data čovječanstvu u Njegovom posljednjem obliku i da je ta Istina opečaćena vjerovanjem i povijesnim emanetom.

Sura koja slijedi nakon sure Džuma je El-Munafikun, koja sadrži jasnu osudu ponašanja licemjera, njihovih laži, podvala, potvora, mržnje, pakosti, pokvarenosti i zlobe. Oni se pojavljuju u medinskoj zajednici-džematu. Nema niti jedne sure koja je objavljena u Medini, a da ne govori o njihovoj destrukciji, licemjerstvu i podvalama koje čine i koje su spremni uraditi, da bi naštetili zajednici. Munafici, licemjeri, su kao karcinom, razaraju zajednicu vjernika (džemat), kao što karcinom razara ljudski organizam.

Ovom prilikom ću podsjetiti, da je džuma-namaz propisana nakon Hidžre i da je Poslanik a.s. prvu džumu klanjao na proputovanju iz Kubaa u Jesrib, današnju Medinu. Na mjestu gdje je klanjana prva džuma-namaz, sagrađena je džamija i nazvana je Mesdžidu-l-džumua.

Tekst je objavljen u IIN „Preporod“ od 01.04.2021. godine.