Glas istine i razuma

Datum objave: 01 Dec 2021
Vijesti

Mr. Nusret-ef. Abdibegović

Muftija banjalučki

Glas istine i razuma

(povodom 80 godina od potpisivanja Rezolucije banjalučkih muslimana)

Banjalučka rezolucija, i sve druge rezolucije, je nastala kao glas razuma, svijesti, istine, otpora i odgovor odvažnih muslimanskih prvaka na mržnju, strah, progon i neprijateljstvo. Stoga rezolucije, radi potpunijeg, cjelovitijeg shvatanja treba sagledati iz više uglova i sa više aspekata. Nesumljivo, vrijeme nastanka rezolucija, je period Drugog svjetskog rata. Ideje fašizma i nacizma koje su pokrenule Drugi svjetski rat, dovele su i do usvajanja niza rasističkih zakona, do formiranja zloglasnih koncentracionih logora i segregaciju u društvu čemu se trebalo suprotstaviti. Opća slika tog vremena je haotično ratno stanje. Rat, nažalost, sa sobom nosi velike patnje, stradanja, razaranja, glad, pljačku, progone i deportacije.

Tekst Rezolucije banjalučkih muslimana, ima za cilj jasnu osudu progona Srba, Jevreja i Roma. Tekstom Rezolucije se eksplicitno osuđuje zločin i argumentirano se ukazuje na nehumane, neljudske postupke kojima su pojedinci spomenutih naroda bili izloženi. Rezoluciju je potpisao značajan broj uglednih muslimana, koji su bili svjesni razmjere zločina i stradanja. Nisu se libili da glasno, imenom i prezimenom, svojeručnim potpisom osude zlodjela, zločine NDH vlasti nad njihovim sugrađanima. Bili su svjesni da ih takav čin dovodi u nezavidan položaj, da budu protjerani, progonjeni, deportovani u logore, da im se konfiskuje imovina, te da članovi njihove uže porodice dožive iste ili slične sudbine. No, bez obzira na izazove koji takav gest prate, željeli su slobodu za sve ljude, a mržnju zamijeniti ljubavlju, strah sigurnošću, neprijateljstvo prijateljstvom. Znali su da za te i takve ideale žive časni ljudi, bez obzira na cijenu koju su morali platiti.

Banjalučka rezolucija je nastala i potpisana u jednom od tri velika bosansko-hercegovačka grada. Sagledavajući globalno, rezolucije bosansko-hercegovačkih muslimana jasno svjedoče i odlučno potvrđuju otpor i odgovor fašizmu, nacizmu i ujedno fašizaciji društva. Iz tog pristupa se razumije njihova velika i temeljna privrženost multikulturalnom životu u bosanskom društvu.

Banjalučka rezolucija je pobjeda dobra nad zlom, očitovana u zalaganju zajedništva nad sukobom, sigurnosti nad strahom, izboru prijateljstva nad ponuđenim neprijateljstvom. Takav pristup i društvenu odgovornost mogu pokazati hrabri, slobodni, umni, odlučni koji gledaju budućnost kao u zraku svjetlosti, a ne u tamnu prošlost. Živjelo se za mirnu Bosnu i Hercegovinu i slobodu njenih naroda i građana.

Isitni za volju, valja kazati, da se talas rezolucija širio među muslimanskim življem na bosanskom prostoru. Organizovane sredine su u kratkom vremenskom periodu izradile, sačinile, potpisale i objavile tekst rezolucija. Banjalučka rezolucija je potpisana u kasnu jesen, što upućuje na temeljnu pripremu Rezolucije, odabir značajnog broja potpisnika, građana muslimana. Opravdano se pretpostavlja da su se banjalučki uglednici sastajali na sedmičnom nivou kako bi Rezoluciji dali adekvatan tekstualni sadržaj i kako bi sačinili spisak reprezentativnih potpisnika. Kazivanja o ovom događaju također potvrđuju da su banjalučki muslimani bili zaokupljeni fizičkom zaštitom ugroženih sugrađana i njihove imovine, te pisanjem i slanjem pisama poglavniku u Zagreb i papi u Rim. Na historičarima je da se ovi i slični navodi potvrde, dokumentuju kroz pregled i istraživanje arhivske građe iz tog perioda.

Bilo bi civilizacijski značajno dočekati i doživjeti da se grad Banja Luka na adekvatan način, kroz naziv ulice, parka ili trga oduži potpisnicima Rezolucije. Uz redovna podsjećanja i poučavanja o ofanzivama, logorima, zbjegovima i stradanjima iz vremena Drugog svjetskog rata, vrijedno pažnje bi bilo ukazati na značaj rezolucija koje su nastale u tom periodu u okupiranim gradovima Bosne i Hercegovine. Rezolucije su nesumnjivo znak otpora okupaciji, suprostavljanje brojnim zločinima koji su bili svakodnevnica. One su čin odgovornosti potpisnika pred poviješću, te potvrda izgrađenih, harmoničnih odnosa u multikulturalnom bosanskom društvu.

U teškim bremenitim, ratnim vremenima hrabri i odvažni potez pojedinca, makar bio po obimu manji, ima veći značaj i važnost od velikih poteza u normalnim, mirnim vremenima. Zar ima težeg perioda od ratnog vremena, a zar ima veće časti, ugleda i prestiža od zaštite života i imetka nedužnog pojedinca. U ovom se činu manifestuju čast, moral, narav, karakter, hrabrost pojedinca ili skupine. Čast i ponos pojedinca uvijek je ogledalo drugom čovjeku.

Banja Luka, 17.11.2021.

Tekst je objavljen u IIN „Preporod“ od 01.12.2021. godine.